Šta su elektroliti i što su tako važni?

Igraju važnu ulogu

Jeste se ikad, pijući omiljeno sportsko piće, zapitali šta su to elektroliti? Svi znamo da su važni za hidrataciju, pogotovo kod sportista, ali zašto? Zar to nisu samo soli?

Šta su elektroliti i što su tako važni?

Kad su u pitanju tjelesne funkcije, elektroliti su sve osim „samo nečeg“... Tijelo je složen i pažljivo balansiran skup ćelija, tkiva i tečnosti koje gotovo svake sekunde usmjeravaju nerazumljiv niz električnih impulsa. Ovo je moguće zbog ćelija, tkiva i tečnosti koje su u homeostatskom okuženju, gdje mogu provoditi elektricitet dobro da se signal može provesti do željenih destinacija. Ključ da ovo sve funkcioniše jesu elektroliti.

Šta su elektroliti?

Kad su otopljene u tekućini, soli se razdvoje u svoje sastojke ione, stvarajući električno vodljivo rješenje. Na primjer, kuhinjska sol (NaCl) otopljena u vodi rastvara se u pozitivni jon natrija (Na) i negativni jon klorida (Cl-). Bilo koja tečnost koja provodi struju, kao što je ovo, poznato je kao otopine elektrolita: ioni soli od kojih je sol stvorena se obično nazivaju elektrolitima.

Postoji nekoliko čestih elektrolita u tijelu, svaki ima važnu i specifičnu ulogu, ali većina je jednim dijelom odgovorna za održavanje balansa tečnosti između intracelularnog (unutar ćelija) i ekstracelularnog (van ćelija) okruženja. Ovaj balans je veoma važan za hidrataciju, impuls nerva, funkciju mišića i nivo pH.

Debalans elektrolita, da li mali ili veliki, može biti odlučujući za tijelo. Mišićna kontrakcija, na primjer, zahtjeva kalcij, kalij i natrij; manjak istih može dovesti do slabosti ili grčenja mišića. Previše natrija, s druge strane, može dovesti do povišenog krvnog pritiska i zato može povećati rizik od srčanih bolesti. Nemojte se previše brinuti o održavanju elektrolita, srećom, nivoi elektrolita se obično određuju konzumacijom hrane i vode. Pa, odgovarajući balans dolazi ispravnom prehranom. Sad ćemo pogledati sedam osnovnih elektrolita u tijelu da vidimo zašto su zapravo tako važni.

7 glavnih elektrolita i njihove funkcije

1. Natrij (Na+)

2. Klorid (Cl-)

3. Kalij (K+)

4. Magnezij (Mg++)

5. Kalcij (Ca++)

6. Fosfat (HPO4-)

7. Bikarbonat (HCO3-)

Natrij

Bitan elektrolit za ljude, natrij je odgovoran za kontrolu ukupne količine vode u tijelu. Važan je i za reguliranje volumena krvi i zadržavanje mišićne i nervne funkcije. Natrij je glavni pozitivni ion (kation) van tjelesnih ćelija i najčešće se nalazi u krvi, plazmi i limfnoj tekućini. To stvara jednu polovinu električne pumpe koja drži elektrolite u ravnoteži između intracelularnih i ekstracelularnih okruženja (natrij van i kalij unutar ćelije).

Većina natrija dolazi od konzumacije kuhinjske soli u ishrani. Minimalna kolčina potrebna da tijelo dobro funkcionira jest 500 mg dnevno s preporučljivim unosom od 2.3 g, ali mnogi ljudi (pogotovo Amerikanci) unose dnevno 3.4 g dnevno – količina koja uzrokuje hipertenzije i povećava rizik od srčanih bolesti.

Prekomjerna količina natrija u tjelesnim tekućinama zove se hipernatremija i obilno nastaje kad imate malo vode u tijelu – vjerovatno vam je poznatiji izraz dehidracija. Ovo vodi do slabosti, letargije i grčeva, možda i kome.

Premalo natrija naziva se hiponatremija i to je najčešći poremećaj elektrolita u Sjedinjenim Državama. Često uzrokovan teškim proljevom ili povraćanjem, simptomi mogu uključivati glavobolju, zbunjenost, umor, halucinacija i grčenje mišića.

Klorid (Cl-)

Najveći negativni ion (anion), klorid je elektrolit u ekstracelularnoj tečnosti i s natrijem radi na održavanju ispravnog balansa i pritiska raznih fluida u tijelu (krv, unutar ćelija, i tečnost između ćelija). Također značajan je za održavanje kiselosti u tijelu, pasivnim balansiranjem pozitivnih iona krvi, tkiva i organa.

Poput natrija , većina klorida se dobije iz soli u prehrani. Toksičnost klorida (hiperkloremija) i nedostatak klorida (hipokloremija) su rijetkosti, ali mogu nastati zbog debalansa elektrolita. Simptomi mogu biti poteškoće kod disanja i pH neravnoteža.

Kalij

Natrij se obično nalazi van ćelija, kalijeva glavna destinacija je unutar ćelija i vrlo je važan za pravilan rad srca i mišićnu funkciju. Formira drugu polovinu električne pumpe koja drži elektrolite u ravnoteži i dozvoljava provodljivost između ćelija, čineći kalij važnim djelom prijenosa neurona.

Meso, mlijeko, voće i povrće su dobar izvor kalija, ali većina odraslih ne unose dovoljnu količinu kalija. Pravilan balans između kalija i natrija je važan za održavanje zdravlja, ali često zanemarujemo hranu koja sadrži kalij, a pretjeramo s onom hranom punom natrija. Taj neuravnoteženost može dovesti do hipertenzije, bolesti srca pa čak moždanog udara.

Uglavnom, zatrovanje kalijem (hiperkalemija) je rijetka, ali ako dođe do nje, može biti fatalna, ako se ne pristupi brzo i efikasno. Donosi nepravilan rad srca, paralizu pluća i arest. Hiperkalemija je opasna, da su je u Sjedinjenim Državama namjerno izazivali za smrtonosna pogubljena, koristeći otopine kalijevog klorida. Nedostatak kalija (hipokalemija) s druge strane, mnogo je češća i uglavnom je uzrokovana gubitkom vode uz teško povraćanje i proljev. Manji slučajevi imaju manji broj simptoma poput slabosti mišića i grčeva, ali teški slučajevi mogu biti smrtonosni kao hiperkalemija, i mora se odmah liječiti.

Magnezij

Ako uzmete u obzir kako je teško živjeti na planeti, magnezij ispadne najmanje cijenjen mineral u ishrani. Ne samo da je potreban za preko 300 biohemijskih reakcija u tijelo, nego je važan i za sintezu DNA i RNA, važno za svaku ćeliju svakog živog organizma. Četvrti najvažniji mineral u tijelu, magnezij pomaže da se zadrži normalna funkcija mišića i nerava, poboljšava imunološki sistem, zadržava stabilan otkucaj srca, šećer u krvi, i promoviše pravilnu formaciju kostiju i zuba. Orasi, začini, lisnato zeleno povrće, kafa i čaj su generalno dobri izvori minerala.

Velika količina magnezija (hipermagnezijemija) je rijetka jer tijelo uspješno izbacuje višak, čineći teškom misijom da se prekomjerna količina unese ishranom. Zatrovanje magnezijem može nastati u slučaju zatajenja bubrega ili pretjeranog unosa, može dovesti do mučnine, povraćanja, poteškoća u disanju ili nepravilnog rada srca. hipomagneziemija (manjak magnezija) je čest kod alkoholičara jer bubrezi izlučuju do 260% više magnezija nakon alkohola, nego u normalnih uslovima, ali ovaj problem može nastati i jednostavno zbog manjka unosa magnezija. Simptomi su umor, grčevi, grčenje mišića i ukočenost.

Kalcij

Vjerovatno već znate da je kalcij potreban za formiranje kostiju i zubi, ali možda ne znate da je važan i za prijenos nervnih impulsa, grušanje krvi i mišićnu kontrakciju. Budući da je najobilniji mineral u tijelu, oko 99% cijelog kalcija se nalazi u koštanoj strukturi, ali tijelo također treba balans u krvotoku i drugim ćelijama (mišićnim posebno). Ako ne postoji dovoljno kalcija u krvi, uzima se od kostiju da se nadomjesti nedostatak, to prođe nezapamćeno, i onda manjak kalcija u kostima može dovesti do osteoporoze.

Preporučljivo je dnevno unijeti od 1000 do 1500 mg kalcija dnevno da se održi ispravan nivo u krvotoku i izbjegne se slabost u kostima. Hiperkalcemija (previše kalcija u tijelu) je rijetka pojava, ali se može desiti ukoliko se unosi previše hrane bogate kalcijem, ukoliko dođe do određenih bolesti kostiju ili velike neaktivnosti tijela (npr paraplegičarski uslovi kad kosti ne podnose nikakvu težinu). Simptomi mogu biti probavni problemi i mučnina u manjim slučajevima, ali isto može uzrokovati disfunkciju mozga, komu ili smrt u težim slučajevima. Umjereni slučajevi hipokalcijemije (premalo kalcija) ne izazivaju odmah simptome, ali preko vremena utječu na mozak, dovode do delirija, gubitka pamćenja, depresije. U teškim slučajevima uzrokuje grčenje mišića, napade i nepravilan rad srca.

Fosfor

Uz kalcij, fosfor je najzastupljeniji mineral u tijelu, 85% se nalazi u kostima kao fosfat. Fosfat anion surađuje s kalcijem u jačanju kostiju i zuba, ali bitan je i za proizvodnju energije u ćelijama, bitna za rast tkiva i obnovu, te je glavni u izgradnji membrane ćelije i DNA.

Većina ljudi unosi dovoljno fosfora preko ishrane, ali visoki nivoi fosfora (hiperfosfatemija) nije rijetka pojava i dovodi do bolesti bubrega ili manjak kalcija. Povećana količina fosfata u tijelu povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Hipofosfatemija (manjak fosfata) je manje česta, ali dešava se kod ljudi koji konzumiraju alkohol i koji imaju Kronovu bolest ili celijakiju. Simptomi uključuju bolove u zglobovima, slabe kosti, umor i nepravilno disanje.

Bikarbonat

Tijela se oslanjaju na sofisticirane pufer sistem da se održi ispravan pH nivo. Pluća regulišu količinu karbondioksida u tijelu, većina kombinirana s vodom i pretvoreno u karbon kiselina (H2CO3). Kiselina se brzo može pretvoriti u bikarbonat, što je ključna komponenta u pH puferu.

Kad se kiselina grad kroz metabolitičke procese ili produkciju mliječne kiseline u mišićima, bubrezi oslobađaju bikarbonat (alkalna otopina) u sistem kako bi se kompenzirala povećana kiselost. Ako je tijelo sve osnovnije, bubrezi će smanjiti količinu bikarbonata da se poveća kiselost. Bez ovog sistema, brze promjene u pH balansu može uzrokovati mnoge probleme u tijelu, poput oštećenja osjetljivog tkiva oko centralnog nervnog sistema. Ovaj bikarbonat pufer je jedan od najvećih razloga što tijela mogu održati homeostazu i funkcionirati ispravno.

Balans elektrolita

To su potrebni elektroliti. Kako vidite, svi igraju važnu ulogu da tijelo dobro funkcioniše, ali je najvažnije da uočite da svaki od njih funkcioniše u specifičnom balansu. Važno je znati šta svaki elektrolit radi jer većina ljudi ne shvata da je sve u balansu. Narušavanje ravnoteže otrovnih ili nedovoljnih nivoa može imati katastrofalne učinke. Povećavanje pojave hipertenzije i bolesti srca širom svijeta može se povezati s povećanjem pojave natrijeve neravnoteže.

Srećom, sad kad znate čemu služe elektroliti i kako bi trebali biti balansirani, rješenje je jednostavno – jedite zdravu, prirodnu hranu.

Djeluje lako, ali to je vrlo važno da se održite u top formi. Pazite na svoje tijelo, i ono će paziti na vas!

Komentari (3)

Sumpor se dobija unosom mesa tj. njegovom razgradnjom u organizmu. Zbog njega npr. mokraća ima onaj specifičan miris .....

Nešo

..aj reci majstore zašto se svako malo referiramo na najčešće pojave u Sjedinjenim državama???
Koji nas kurac ovdje na balkanu boli za to od čega ameri imaju povišen tlak i koliko.
Jebali vas amerikanci i jaebali vi njih !!!

Imbrica Špiček

Zasto medju najvaznije nije ubacen Sumpor?

Student
Ostalo još 1500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala Body.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje Body.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Podijeli članak