Postoji niz interesantnih činjenica o fitnesu sa kojima većina nije upoznata. To su činjenice koje nećete vidjeti na TV reklamama, ali ćete ih svakako naći zanimljivim. A uvijek je korisno saznati neke naučne činjenice koje stoje iza procesa mršanja, izgradnje mišićne mase i vježbanja.
Pet fitness činjenica za koje niste čuli
Sa naučnog aspektaU nastavku je 5 činjenica koje predstavljaju odgovor na neka osnovna pitanja:
1. Jedino mjesto na kojem sagorijevaju tjelesne masti su mitohondrije
Mitohondrije koje inače predstavljaju skladište energije svake ćelije su jedino mjesto gdje sagorijevaju tjelesne masti. Pod pretpostavkom da ste u fazi sagorijevanja masti, dolazi do prelaska masnih kiselina u mitohondrij, gdje u procesu hemisjke reakcije oksidacije dolazi do odvajanja molekula ugljika od masnih kiselina.
Šta ako postoji način da se poveća broj mitohondrija u ćelijama pa da tijelom postane veći sagorijevač masti? Naime, postoji jednostavan način da se poveća veličina i broj mitohondrija, ali to je zasebna tema.
2. Mišići se mogu samo „izvlačiti“
Vjerovatno se čudite kako je uopće moguće ispitati ovu činjenicu. Postavlja se logično pitanje, zar se pri izvođenju sklekova mišići ne potiskuju? Čak i prilikom spuštanja, mišići se grče i „izvlače“ na način da se suprotstavljaju sili koja okončava spuštanje.
3. Broj ćelija masti je konstantan
Prije se vjerovalo da sa debljanjem raste broj masnih ćelija, vjerovalo se da gojaznije osobe imaju puno više masnih ćelija od mršavijih. Ćelije masti mogu samo rasti, smanjivati se, umrijeti, stvoriti se, ali njihov broj tokom života ostaje konstantan. Kad se neko udeblja u smislu da mu se povećala količina masti, to je zato što se poveća količina lipida unutra ćelija, a ne njihov broj. Konstantno se kreiraju nove masne ćelije sagorijevanjem starih, njih oko 8% godišnje. Kod gojaznijih osoba ćelije masti umiru brže, ali se i stvarju brže.
4. Broj mišićnih ćelija je konstantan
Slično kao kod masti, prije se vjerovalo, a neki još uvijek vjeruju u koncept tzv. hiperplazija, u kojem se mišićna ćelija dijeli u dvije. Nema jasnih dokaza za ovaj koncept. Mišićna ćelija može samo porasti tzv. hipertrofija u vidu povećanja sarkoplazme, tj ćelijske tečnosti kao što je citoplazma kod običnih ćelija ili povećanjem broja miofibrila unutar samih mišićnih ćelija. Postoji granica za rast mišićnih ćelija. Također, postoje dvije vrste mišićnih vlakana čija veličina raste zavisno od raspona vježbi kao i ishrane.
5. Mliječna kiselina ne prouzrokuje sagorijevanje u mišićima, već ublažava taj proces
Osjećaj sagorijevanja (peckanja) koji imate u mišićima pri intenzivnom vježbanju ili tzv. acidoza nije prouzrokovana mliječnom kiselinom. Čak šta više, nedavna istraživanja su pokazala kako mliječna kiselina u organizmu ne postoji kao kiselina već u vidu druge forme tzv. laktata koji smanjuje tj. ublažava peckanje ili acidozu mišića. Laktoza ne samo da ublažava sagorijevanje ili acidozu mišića već je važno gorivo koje se u jetri pretvara u glukozu, a potom služi kao izvor energije.
Iz drugog teksta na portalu sam već saznao da je broj ćelija masti konstantan, a za broj mišićnih ćelija tek sada. I ja sam pobornik ovakvih članaka, to su činjenice sa kojima živimo a nažalost tako malo smo ih svjesni.
Uvijek volim čitati ovakve zanimljivosti.